Tržište nekretnina u Srbiji nikada nije bilo aktivnije. Prema najnovijim podacima Republičkog geodetskog zavoda (RGZ), ukupna vrednost prometa nepokretnosti u prvom kvartalu 2026. godine dostigla je približno 2 milijarde evra — što je apsolutni rekord od kada postoji Registar cena nepokretnosti.
Za kupce, prodavce i investitore ovo znači samo jedno: tržište ključa, tražnja ne popušta, a konkurencija za dobre nekretnine je sve veća. Pogledajmo šta konkretno brojke govore i šta to znači za vas.
Rekordan promet — šta se tačno desilo

U prva tri meseca 2026. godine zaključeno je ukupno 30.795 kupoprodajnih ugovora za nekretnine u Srbiji. U poređenju sa istim periodom prošle godine, to je rast od 6,2% po broju transakcija i 13,9% po ukupnoj vrednosti.
Od ukupnih 2 milijarde evra prometa, na delimično regulisano tržište (legalizacije, sticanja nasledstvom i sl.) otpada 337,9 miliona evra. Ostatak čini klasično tržišno trgovanje nekretninama između kupaca i prodavaca.
Stanovi i dalje nose tržište — 1,2 milijarde evra samo za stanove
Stanovi dominiraju prometom nekretnina sa 62% ukupne vrednosti. Za kupovinu stanova u Srbiji izdvojeno je čak 1,2 milijarde evra u samo tri meseca. Iza toga slede:
- Kuće: 152 miliona evra (8% ukupne vrednosti)
- Građevinsko zemljište: 122 miliona evra (6%)
- Poslovni prostori: 92 miliona evra (5%)
- Poljoprivredno zemljište: 49 miliona evra (3%)
Ovaj podatak potvrđuje da stanovi ostaju najtraženija i najlikvidnija vrsta nekretnine u Srbiji. Ko razmišlja o investiciji u nekretnine, stanovi su i dalje najsigurniji izbor za početak.
Beograd i Novi Sad rastu, Niš i Kragujevac usporavaju
Kada pogledamo situaciju po gradovima, razlike su očigledne:
- Beograd: rast broja transakcija od 9,5% — samo za stanove u prestonici izdvojeno je 643 miliona evra
- Novi Sad: rast od 6,1% u broju kupoprodajnih ugovora
- Niš: pad broja transakcija od 4,6%
- Kragujevac: pad od 6,1%
Beograd ostaje neprikosnoveni lider sa preko 640 miliona evra uloženih samo u stanove. Za one koji razmišljaju o kupovini u prestonici, korisno je pogledati koji su najbolji delovi Beograda za život.
Pad u Nišu i Kragujevcu ne mora značiti problem — može biti normalna korekcija posle perioda ubrzane kupovine. Ipak, kupci u tim gradovima imaju bolju pregovaračku poziciju nego pre godinu dana.
Sve više stanova se kupuje na kredit
Jedan od najzanimljivijih podataka iz izveštaja RGZ-a jeste rast kreditnog finansiranja. U prvom kvartalu 2026, 33% svih kupoprodaja stanova finansirano je putem stambenog kredita — značajan skok u odnosu na 25% u istom periodu prošle godine.
Ukupno gledano, 14% svih nekretnina (ne samo stanova) kupljeno je na kredit, što je porast od 3 procentna poena u odnosu na prethodnu godinu. To govori o većem poverenju kupaca u bankarski sistem i povoljnijim uslovima kreditiranja.
Ako razmišljate da li je kredit prava opcija za vas, pročitajte naš detaljan vodič o tome da li se isplati kupiti stan na kredit ili štedeti.
Šta ovo znači za kupce i prodavce u 2026

Za kupce: Konkurencija je jaka, naročito u Beogradu i Novom Sadu. Dobri stanovi se brzo prodaju, a rast cena od 13,9% godišnje znači da čekanje košta. S druge strane, u manjim gradovima postoji više prostora za pregovaranje.
Za prodavce: Tržište je na vašoj strani — tražnja raste, cene idu gore, stanovi se prodaju brže nego ikad. Ipak, preterano zaduživanje cene u odnosu na realno stanje nekretnine može odbiti kupce koji imaju izbor.
Za investitore: Dva podatka su ključna. Prvo, promet od 2 milijarde evra pokazuje da je tržište likvidno — nekretninu možete prodati kada želite. Drugo, rast kreditnog finansiranja znači veći bazen kupaca, što dugoročno održava tražnju.
Da li je ovo baloniranje ili zdrav rast?
Pitanje koje svi postavljaju: da li su ovo znaci balona na tržištu? Kratki odgovor — verovatno ne, bar ne još. Rast od 13,9% godišnje jeste značajan, ali je praćen rastom broja transakcija (6,2%) i rastom kreditnog učešća. To znači da je tražnja realna, a ne spekulativna.
Međutim, rast cena prodaje stanova od 13% uz istovremeni pad kirija (Beograd -1,77%, Novi Sad -3,1%) stvara rastući jaz. Kupci plaćaju sve više, ali prihod od izdavanja ne prati taj tempo. Za investitore to znači niži prinos na uloženi kapital ako kupuju po današnjim cenama radi izdavanja.
Za lično stanovanje, rekordni promet je signal da je tržište zdravo i da nekretnine u Srbiji ostaju pouzdan čuvar vrednosti.
Zaključak
Prvi kvartal 2026. godine doneo je istorijski rekord na tržištu nekretnina u Srbiji — 2 milijarde evra prometa, 30.795 transakcija i snažan rast u Beogradu i Novom Sadu. Krediti su dostupniji, kupci aktivniji, a stanovi ostaju najtraženija kategorija.
Bilo da kupujete, prodajete ili samo pratite situaciju, jedno je jasno: tržište nekretnina u Srbiji je u punom zamahu i ne pokazuje znake usporavanja. Iskoristite trenutak — ili ga bar dobro razumejte pre nego što donesete odluku.
